Stručnjaci kažu da smo ono što jedemo

Ta je pomisao uznemirujuća ako se sjetimo koliko šećera, masti i bijelog brašna skrivenih u gotovim jelima konzumiramo svaki dan. Vrijeme je da promijenimo loše navike koje smo stekli u protekla tri desetljeća i da počnemo jesti kako bismo poboljšali zdravlje, a ne naškodili mu!

Dva su područja koja svi mi moramo savladati kako bismo doprinijeli poboljšanju zdravlja.

1 Reagirati na odgovarajući način na napadaje gladi

2 Uspostaviti dobar omjer 'masti' u ishrani

Zanemarimo li ova dva područja, težina se može povećati i zdravlje patiti.

Bez obzira trebate li izgubiti na težini, održati težinu ili dovesti svoje tijelo u bolju formu - neprikladne prehrambene navike mogu ugroziti i vaše najiskrenije napore.

Ako je hrana ljepljiva i slatka, pripremljena sa šećerom i zasićenim mastima, tada je smijete jesti samo rijetko. Može li se isto reći za ukusnu zdjelu jagoda ili sočnu slatku naranču? U čemu je ovdje problem, zašto radije odaberemo kolače i čokoladu, a ne najbolje stvari koje nam nudi priroda? Ne patite li od ozbiljnog poremećaja ravnoteže glukoze, jedan od razloga može biti činjenica da su slatkiši snažno povezani s našim djetinjstvom, u kojem su slastice često bile nagrada za dobro ponašanje ili su korišteni kao utjeha kada smo se osjećali tužnima.

Naše će pamćenje automatski povezati slatku hranu s nagradom ili utjehom. Rebro čokolade ili mekano pecivo koje pojedete u trenu usred poslijepodneva ispunjenog stresom moglo bi značiti da nagrađujete sami sebe za naporan posao!

Mislite li da je moguće koristiti slatkiše kao ili utjehu i želite li se osloboditi te navike, jednostavno se prisjetite da debljanje NIJE nagrada.

A potom smislite nagradu koja nije hrana!